Ocena Teme:
  • 0 Glasov(a) - 0 Prosečno
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
MAGNETOMETAR DBT _ 2009fs
#11
Imam jedan takav magnet kupio sam ga ali nisam imao neke prilike da ga testiram......bolje da kazem svi bunari u koje je nesto ubaceno presulili ili su zatrpani tako da bas u ove novije bunare nisam hteo za dz da ga bacam...usput jos da kazem da po reke nebi ga bacao jer koliko mi samo smece bacimo...ni jezera nisu bolja ....ali ajde svako ko voli neka izvoli Smile
Odgovori
#12
Neodijum magnete inace mozete koristiti i za regenerisanje  ekrana vasih tv prijemnika predjete magnetom dva do tri puta blizu ekrana na nekih 10cm sa zaustavljanjem na 1sekundu i sve boje se sredjuju ekran vam repariran i imate fantasticnu sliku  Big Grin Big Grin!! ko  da je nov ! ;D
Odgovori
#13
Voleo bih da mi neko objasni KAKVE VEZE IMA NEODIJUMSKI MAGNET SA  MAGNETOMETROM. Magnet je jedno a MAGNETOMETAR DRUGO TO MISLIM DA CLANOVI KOJI malo razumeju ,prave razliku
Odgovori
#14
(11-11-2012, 02:04 PM)kerber81 link Piše:evo ovako stoje stvari sto se ticePULS STARA 2 pro toje ozbiljan detektor za dubinu  moze da otkrije vece objekte sigurno do nekih 1.5m sa sondom 1x1m ali to vazi samo ako je taj objekat od gvozdja posto naj lakse detektuje materijale koje imaju magnetna svojstva.sto se tice drugih metala mislim na obojene tj.plemenite odnosno koje nemaju magnetna svojstva  ne lepi se magnet za njih da budem jasniji , malo teze ih detektuje. takodje diskriminacija na ovom detektoru ako je mozemo tako nazvati ona postoji  kao ferrous(za predmete od gvozdja ) i no-ferrous(za obojene tj.plemenite)  ali  nije toliko pouzdana  kada se radi u NORMAL MODU  (  detektor sa punom snagom) dok uSILENT MODU dosta bolje  razlikuje metale tada se mozes osloniti  na LED lampice zelena(za magnetne mete)

kerber 81. Sarapt ti je lepo objasnio,a ja samo da ga dopunim da bi ti bilo malo jasnije.Ti si malo pobrkao "loncice".To sto gvozdene predmete hvata magnet a obojene predmete ne,ne znaci da se i oni ne mogu detektovati pomocu detektora.Sonda metal detektora nije magnet pa da samo hvata gvozdja i privlaci ih a obojene metale koje ne hvata ne mogu se otkriti.Postoje (feromagnetni materijali,dijamagnetni,paramahnetni)Dakle,kada kroz predajni kalem detektora tece napon i strurja stvara se elektromagnetbo polje oko kalema koje u zemlji ako se nadje neki od ovih vrsta materijala,razlicito utice na strukturu tih materijala.Oni se prema ovoj podeli razlicito"namagnetisu"To je uopsteno otprilike to,da ne opisujem detaljno ovu teoriju jer zo moze svud u literaturi da se procita.Princip detekcije metala je sasvim drugi slucaj.Ali evo ukratko.Prijemni kalem"VLF"detektora recimo reaguje razlicito na razne metale.Mineralizacija zemlje pomera fazu signala za otprilike nekih 20-tak stepeni,dok gvozdeni predmeti pomeraju fazu u prijemnom kalemu samo do 90 stepeni i ne okrecu fazu.Obojeni metali pak pomeraju fazni oblik signala(koji je unapred podesen na odredjenu vrednost)ali u suprotnom negativnom smeru i zatim okrecu fazu signala prijemnog kalema.Daljom obradom signala i pretvaranjem u neki naponski nivo se vrsi detekcija metala.Pa tako napon koji je proizvod detektovanog metala(za gvozdje ide u minus a za obojene metale ide u plus)i miksuje se sa podeljenom frekvencom glavnog oscilatora oko 150 Hz- 800 Hz.Ovo miksovanje pozitivnog napona sa frekvencom prouzrokuje pojavu tona.Gubi li se napon u negativnom smeru nema ni miksovanja sa frekvencom pa se ton gubi ili ga uopste nema.To sam samo uopsteno ovde napomenuo,jer je to veliki pojam da bi se moglo ovde sve objasniti

Ovde sto se napominje za jake magnete kojima se traze veci gvozdeni predmeti je u redu.Ali to rade samo profesionalci koji ciste teren od zaostalih eksploziva u zemlji.Za nas tragace postoje prikladni magneti(koji rade na principu jednosmerne struje)i koji mogu da se upotrebe na nekom veoma zagadjenom terenu da sakupe povrsinski gvozdeni otpad pre svega,pa da se zatim trazi detektorom.
Odgovori
#15
(29-01-2013, 10:05 AM)relco link Piše:Ti si malo pobrkao "loncice".
Nije kerber pobrkao loncice vec ti! Covek prica o detektoru "Puls Star 2", taj tip detektora losije detektuje zlato od gvozda... samo bih dodao da kada se koristi diskriminacija opada dubina detekcije za 20% i da ta "diskriminacija" nije pouzdana...
Pozzz
Odgovori
#16
dr.jare.To vidim da je pisao za pul star 2.On radi na sasvim drugom principu.Ali o pomenutoj teoriji detekcije "feromagnetni"metali ili ne je upravo kako sam pomenuo u komentaru.Mozda sam malo umesao VLF detekciju ovde,ali to nije tako strasno.Sve sugestije i komentari sa moje strane prihvatam
Odgovori
#17
Meni nije jasno zasto tvrdis da je kerber pobrkao "loncice"?
Covek kaze da Puls Star 2 moze da detektuje vece "objekte" na vecim dubinama i onda precizira da pod "objektima" misli na gvozde to jest ono koje privlaci magnet... dalje objasnjava da slabije detektuje obojene (plemenite) metale to jest one metale koje ne privlaci magnet... on ne kaze nigde da se ne detektuju obojeni metali... na taj komentar ti objasnjavas da sonda nije magnet... da postoje feromagnetni materijali,dijamagnetni,paramahnetni... vise od pola tvog komentara objasnjava teoriju VLF detektora... zato ja mislim da si ti pobrkao "loncice"...

Pozzz
Odgovori
#18
Драги пријатељи!
Имао сам 10 година Pulse Star II са комплетним сондама а сада имам и његовог наследника Pulse Star II Pro (такође, са комплетним сондама).
Пошто ова тема није посвећена овом типу детектора већ магнетометру, из мог искуства са овом машином могу вам рећи само следеће:
Овај тип PI детектора је "ЗВЕР", само, треба га знати правилно наштеловати !!!
Између Pulse Star II и Pulse Star II Pro је велика разлика (скоро па драстична)! Опште разлике односе се на могућност елиминације негативних ефеката минерализације где је  Pulse Star II Pro бољи у односу на Pulse Star II.
Друга битна разлика односи се на дискриминацију.
Наиме, Pulse Star II је имао лошију дискриминацију на злато и сребро а добро је разликовао бронзу, бакар и алуминијум у односу на гвожђе. Да би добро разликовао злато и сребро оно је требало да буде велике чистоће (што никада није случај) и такве објекте могао је да разликује тек ако су они били већих димензија. Наравно, у зависности са којом величином сонде се ради дискриминација (што се употребљава већа сонда - треба и предмет да буде већи да би га детектор боље или лошије разликовао).
Код Pulse Star II Pro је ситуација другачија.
Pulse Star II Pro сада добро разликује златне и сребрне предмете па и оне мањих димензија. Такви објекти сада не морају да буду велике чистоће да би их детектор добро разликовао. У зависности са којом величином сонде се ради дискриминација (што се употребљава већа сонда - треба и предмет да буде већи да би га детектор боље или лошије разликовао). Међутим, за разлику од Pulse Star II модел Pulse Star II Pro сада лошије разликује бронзу, бакар и алуминијум. Наиме, сада је потребно да предмети од ових метала буду велике чистоће да би их детектор добро разликовао у односу на гвожђе. То, наравно, није тако чест случај.
Илустрације ради, ни са једном сондом Pulse Star II Pro детектор не може да разликује оставу антонијана, док је рецимо са сондом од 45 цм. перфектно разликовао посребљени поклопац кадионице (пречника 15 цм.), и то на дубини од 80 цм. у земљи. Међутим, Pulse Star II Pro сада перфектно (и са сондом од 1 х 1 метар), открива и разликује две шаке српских сребрних новчиће са номинацијом од 2 динара из 1938. године, и то на дубини од пола метра у земљи. Новчићи су били закопани у дрвеној кутији.
Pulse Star II (без обзира на модел) јесте доста нестабилна машина па ју је неопходно веома често у раду ресетовати, али, када вам то постане рутина - то више уопште не представља неки проблем на кога посебно обраћате пажњу.
У најкраћем могућем - толико!

Што се тиче магнетометра, ја већ неколико година имам Флуксни градиометар у комбинацији са магнетометром. Градиометар ради на принципу разлике магнетног флукса проистеклог постојањем одређених аномалија (укопи у земљи, или архитектонски објекти као што су темељи, гробнице, ходници, пећине и сл.). То је перфектна машина за откривање већих објеката испод земље као што су објекти које сам навео, али, због техничких ограничења везаних за семпловање, тј снимање узорака за даљу комплетну анализу у неком од компјутерских програма, треба да имате веома велику срећу да са Флуксним градиометром откријете оставу новчића у земљи, рецимо.
Флуксни градиометар је стабилнији и прецизнији за рад од сличног уређаја као што је Протонски магнетометар.
Што се тиче магнетометра, прича је знатно другачија. Наиме, сваки магнетометар искључиво и само реагује на промену интезитета магнетног поља проистеклог услед присуства искључиво и само предмета од гвожђа (уопштено речено). Са обичним магнетометром није могуће откривати обојене метале у земљи изузев ако се не користи Протонски магнетометар или новији магнетометри на сличној основи као што су, рецимо, Флуксни магнетометри / градиометри.
Поздрав!
Sneshko
Odgovori
#19
Pozdrav svima

Iz komentara vidim otprilike o cemu je rec , ako nesto moze da pomogne ja vec posedujem magnetometer marke OGL , koristila ga je nemacka vojska do 1990 , imam ga vise od 10 god i mam solidno iskustvo sa njime , Germanicus
Odgovori
#20
Pozdrav Germanikus ako mislis da imas opremu i  iskustvo za ozbiljniji posao sem pisanja na forumu kontaktiraj me na PP , ali prvo procitaj moje postove pa ako imas resenje javi se.
Odgovori
« Starije Teme | Novije Teme »


Skoči na Forum:


Korisnika pregleda ovu temu: 6 Gost(a)