20-11-2011, 06:44 PM
Do Hadrijana (117-138) svi su carevi i članovi carske kuće prikazani na novcima golobradi. Ovaj veliki prijatelj helenstva nosi kraću bradu koja se kod njegovih nasljednika postepeno produljuje dostigavši sa Septimijem Severom najveću duljinu. U III st.n.e. ona se kod nekih careva smanjuje a neki je uopće ne nose. Sa ratnikom Klaudijem II ulazi u modu na novcu kratka vojnička brada koju nose svi daljnji carevi do Licinija (307-324). Od Konstantina I Velikog (306-337) koji na novcima druge tetrarhije nosi koji put kratku bradicu nestaje s njegova lica brada na početku njegove samovlade (324). Od tada pa do pada zapadnog carstva (476 n.e.) na novcima i zapadnih i istočnorimskih careva nema bradatih lica kod zakonitih vladara, izuzevši karakteristične filozofske brade cara Julijana Apostate (361-363) Čudna je činjenica da bradu u tom razdoblju nose još samo protucarevi, najvećim dijelom utvrđeni pogani: Vetranio, Prokopij, Eugenij, Maksim i Ivan. Kao kuriozum treba napomenuti kratku bradicu koju vidimo na licu cara Honorija, a koju je pustio u znak žalosti sa svojim umrlim bratom Arkadijem (408).
Frizure carica daju radi svoje razlikosti poseban čar i individualnost portretima na novcu. Od starorimski stroge fizionomije Augustove žene Livije pa preko čitavog niza portreta carica na novcu kroz skoro četiri stoljeća javlja se na kraju IV st. n.e. posljednji još djelomično individualni portret Flacile, žene Teođozija I. Poslije nje nižu se na novcima zapadnih i istočnorimskih carica šablonizirani portreti sa standardiziranim frizurama do kraja V st.
Likovna obrada reversa
Reversi rimskih carskih novaca odlikuju se bogatom rasnolikošću likova i motiva. Po bogatstvu tema oni su čak rasnolikiji od grčkih antiknih novaca. Dok je lik na aversu carskih novaca u 99% slučajeva posvćen caru ili članu carska kuće, na reversu su likovi u istom postotku stavljani u službu državne propagande i ideologije. U tome ja rimska državna misao ostala konsekventna od početka do kraja carstva. Porod idaološkog značenja likova na rimskom carskom novou, ti likovi daju usto vanredno interesantnu predodžbu o životu i običajima u rimskoa carstvu. Nižu sa tako prikazi iz religija koja ja bila baza rimske drižave, zatim iz života cara i carske kuća, naroda te vanjska i unutarnja politika carstva i vojske.
Srađivanje unutarnjih prilika u rimskom carstvu za vlada cara Augusta sredilo se je poslije dugotrajnih nemira i stanje rimske religije koja ja ponovnom stabilnošću države i porastom ugleda i kulta nekih božanstava dobila nova i bogatije oblika. Tako se je pored štovanja najuzvišenije grupe bogova kapitolinske triade (trojstva) Jupitera, Junone i Minarve rasvio osobito kult Apolona, zaštitnika i pomagača u bitci kod Akcija, ta Marsa kojemu se Oktavijan zavjetovao sa pobjedu kod Filipa.
U rimskoj mitologiji postoji 12 glavnih bogova. Njihov redoslijed postavljan ja prema tzv. lectisterniumu (red kod hranjenja bogova),Rimljani su u svojim bogovima vidjeli oličenja pojedinih vrlina i aktivnosti. Uslijed toga ja svako bolanstvo imalo rasne atribute. Tako je
Frizure carica daju radi svoje razlikosti poseban čar i individualnost portretima na novcu. Od starorimski stroge fizionomije Augustove žene Livije pa preko čitavog niza portreta carica na novcu kroz skoro četiri stoljeća javlja se na kraju IV st. n.e. posljednji još djelomično individualni portret Flacile, žene Teođozija I. Poslije nje nižu se na novcima zapadnih i istočnorimskih carica šablonizirani portreti sa standardiziranim frizurama do kraja V st.
Likovna obrada reversa
Reversi rimskih carskih novaca odlikuju se bogatom rasnolikošću likova i motiva. Po bogatstvu tema oni su čak rasnolikiji od grčkih antiknih novaca. Dok je lik na aversu carskih novaca u 99% slučajeva posvćen caru ili članu carska kuće, na reversu su likovi u istom postotku stavljani u službu državne propagande i ideologije. U tome ja rimska državna misao ostala konsekventna od početka do kraja carstva. Porod idaološkog značenja likova na rimskom carskom novou, ti likovi daju usto vanredno interesantnu predodžbu o životu i običajima u rimskoa carstvu. Nižu sa tako prikazi iz religija koja ja bila baza rimske drižave, zatim iz života cara i carske kuća, naroda te vanjska i unutarnja politika carstva i vojske.
Srađivanje unutarnjih prilika u rimskom carstvu za vlada cara Augusta sredilo se je poslije dugotrajnih nemira i stanje rimske religije koja ja ponovnom stabilnošću države i porastom ugleda i kulta nekih božanstava dobila nova i bogatije oblika. Tako se je pored štovanja najuzvišenije grupe bogova kapitolinske triade (trojstva) Jupitera, Junone i Minarve rasvio osobito kult Apolona, zaštitnika i pomagača u bitci kod Akcija, ta Marsa kojemu se Oktavijan zavjetovao sa pobjedu kod Filipa.
U rimskoj mitologiji postoji 12 glavnih bogova. Njihov redoslijed postavljan ja prema tzv. lectisterniumu (red kod hranjenja bogova),Rimljani su u svojim bogovima vidjeli oličenja pojedinih vrlina i aktivnosti. Uslijed toga ja svako bolanstvo imalo rasne atribute. Tako je