05-04-2014, 12:26 AM
GARE
Selo Gare leži na plećatoj kosi Dobropoljske čuke, pod tzv. Graskim ridom, na levoj strmoj strani doline reke Vlasine. Njega po zajedničkom postanku čine: Gornje Gare, Donje Gare i Krivi Del. Predanje o zasnivanju Gara kaže da su doseljenici naselili najpre Selište u Krivom Delu. U potrazi za devojkom ukradenu Turkinju, pa ih Turci otkriju a ovi se razbeže te nasele Gornje Gare. Tu su “izemkinju” kuću sebi sagradili, rastrsili bukovu šumu i ovu obradivu površinu nazovu Gornje garine. U želji da povećaju obradivu površinu rastrse i drugi deo bukove šume i to zemljište nazovu Donje garine. Kako se u toku zime hrana za stoku teško obezbeđivala to Garčani u težnji za lisnicama (“narasnicama”) – stočnom hranom, nasele i svoj raniji domicil – Krivi Del. Redukovanjem naziva Gornje Garine i Donje Garine ostali su toponimi Gornje Gare i Donje Gare. Toponim Krivi Del došao je kao odgovarajući naziv za vododelnicu vijugavog tipa. Postoji predanje da su doseljenici u potrazi za mestom naseljavanja naišli na Gornje Gare. Tu su deca zahtevala odmor i za vreme predaha počnu praviti kolibe. Primivši ovu dečiju igru kao božju naklonost da im je tu određeno da žive ljudi nasele ovo mesto i odatle se prošire na Donje Gare i Krivi Del. Što se tiče naseljenika Ristići su iz samokova iz Ruplja, Jovići iz Crne Trave, Ivanovići iz Ruplja, Kočićevci iz Kočana kod Pečenjevca (Leskovac), Dragoćevci – od Dragoćeva iz Trna, pa nemali decu i posinili Obradovčanina iz Crne Trave, te poput ovih slave Sv.Luku itd. Selo Donje Gare bilo je meta bugarskih osvajača. U ovom ratu bugarska fašistička vojska je ovo selo spalila, a stanovništvo od dece u peleni do starca i žena internirali za Bugarsku. 20. aprila 1943. godine bugarska vojska je spalila 171 kuću, oko 700 drugih zgrada i sve vodenice, a 1300 stanovnika interniralo za Bugarsku, gde je u raznim logorima i na faraonskoj eksploataciji zadržano ovo stanovništvo sve do kapitulacije Bugarske.
Selo Gare leži na plećatoj kosi Dobropoljske čuke, pod tzv. Graskim ridom, na levoj strmoj strani doline reke Vlasine. Njega po zajedničkom postanku čine: Gornje Gare, Donje Gare i Krivi Del. Predanje o zasnivanju Gara kaže da su doseljenici naselili najpre Selište u Krivom Delu. U potrazi za devojkom ukradenu Turkinju, pa ih Turci otkriju a ovi se razbeže te nasele Gornje Gare. Tu su “izemkinju” kuću sebi sagradili, rastrsili bukovu šumu i ovu obradivu površinu nazovu Gornje garine. U želji da povećaju obradivu površinu rastrse i drugi deo bukove šume i to zemljište nazovu Donje garine. Kako se u toku zime hrana za stoku teško obezbeđivala to Garčani u težnji za lisnicama (“narasnicama”) – stočnom hranom, nasele i svoj raniji domicil – Krivi Del. Redukovanjem naziva Gornje Garine i Donje Garine ostali su toponimi Gornje Gare i Donje Gare. Toponim Krivi Del došao je kao odgovarajući naziv za vododelnicu vijugavog tipa. Postoji predanje da su doseljenici u potrazi za mestom naseljavanja naišli na Gornje Gare. Tu su deca zahtevala odmor i za vreme predaha počnu praviti kolibe. Primivši ovu dečiju igru kao božju naklonost da im je tu određeno da žive ljudi nasele ovo mesto i odatle se prošire na Donje Gare i Krivi Del. Što se tiče naseljenika Ristići su iz samokova iz Ruplja, Jovići iz Crne Trave, Ivanovići iz Ruplja, Kočićevci iz Kočana kod Pečenjevca (Leskovac), Dragoćevci – od Dragoćeva iz Trna, pa nemali decu i posinili Obradovčanina iz Crne Trave, te poput ovih slave Sv.Luku itd. Selo Donje Gare bilo je meta bugarskih osvajača. U ovom ratu bugarska fašistička vojska je ovo selo spalila, a stanovništvo od dece u peleni do starca i žena internirali za Bugarsku. 20. aprila 1943. godine bugarska vojska je spalila 171 kuću, oko 700 drugih zgrada i sve vodenice, a 1300 stanovnika interniralo za Bugarsku, gde je u raznim logorima i na faraonskoj eksploataciji zadržano ovo stanovništvo sve do kapitulacije Bugarske.