Ocena Teme:
  • 0 Glasov(a) - 0 Prosečno
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
Ispiranje zlata na reci Pek
#51
Pa jedna od sitnica koja može da te uputi na pravo mesto su i boja stena i kamenja u blizini...recimo zelene boje...bar za početak Wink
Odgovori
#52
Jesi ti bogat covjek na recima kume. I Andric bi ti zamjerio na rjecitosti.Nadam se samo da nisi proporcionalno bogat tako i u privatnom zivotu :-)) Vidis ovih stjena ima i zelenkastih i tamno braon do sivih.
Odgovori
#53
Ja sam ti Kume nevidjena beda sto se tice para ali se trudim da nebudem bednik u dusi pa zato delim sa svima ono sto imam a to je bar ovo malo mog znanja i toplih reci svima za uspeh u svemu sto zapocnu da to i zavrse. Smile
Odgovori
#54
(21-02-2013, 07:47 PM)grotagold link Piše:Ja sam ti Kume nevidjena beda sto se tice para ali se trudim da nebudem bednik u dusi pa zato delim sa svima ono sto imam a to je bar ovo malo mog znanja i toplih reci svima za uspeh u svemu sto zapocnu da to i zavrse. Smile

E kad je tako,ajd me onda malo uputi u tajne minerologije :-)) Ako iscaprkam kakvo zlato djelimo fiftififti....Ima da se oparimo da sve frca :-))
Odgovori
#55
Azurit (plavi) i Malahit (zeleni) su bakrovi karbonati. Unutra je kristalno vezana voda, koja zbog loma svetlosti daje specifičnu boju.
Azurit je najlepši mineral koji postoji i uglavnom se koristi za nakit a manje za dobivanje Bakra.
Samorodni elementi: samorodni bakar (Cu), samorodno srebro (Ag), samorodno zlato (Au), gvožđe (Fe), samorodni sumpor (S), grafit ©, dijamant ©
Sulfidi: pirit, halkopirit, pentlandit
Halidi
Oksidi i hidroksidi; nastaju vezivanjem kiseonika ili hidroksilnih (OH) grupa sa metalima ili nemetalima. Primeri: spinel, getit, hematit, magnetit, korund. U ovu grupu se svrstava i led.
Karbonati, nitrati, borati; ovde spadaju minerali koji po hemijskom sastavu sadrže ugljenu, azotnu i bornu kiselinu: aragonit, azurit, dolomit, kalcit, malahit
Sulfati, hromati, volframati, molibdati, vanadati: anhidrit, gips, apatit, karnotit, legrandit, vulfenit, volframit
Fosfati, arsenati:
Silikati: almandin, cirkon, andaluzit, topaz, beril, kordijerit, epidot, cojsit
Organski minerali
Plagioklas u ovim stenama je niskotemperaturni albit (0-7%An), u vidu nepravilnih nebližnjenih zrna u matriksu ili krupnozrnih porfiroblasta ispunjenih inkluzijama minerala matriksa: epidota, aktinolita, rutila, hlorita i dr. Hloriti su promenljivog sastava, najčešće prohlorit, penin i klinohlor. Aktinolit je sa niskom sadržajem Al2O3, epidot je u vidu žutih (bogatih gvožđem) do bezbojnih (klinozoizit) prizmatičnih kristala, izduženih paralelno škriljavosti ili lineaciji. Pored ovih minerala sreću se još i magnetit, sfen, stilpnomelan, pumpelit, spesartin, kalcit i dr.

Nastaju regionalnim i dislokacionim metamorfizmom na niskom temperaturama iz bazičnih i intermedijarnih magmatskih stena i njihovih tufova. Metabaziti hloritske i biotitske zone sadrže asocijaciju aktinolit-hlorit-epidot-albit koja je dijagnostička za faciju zelenih škriljaca.

Pored metabazita u ovu faciju dolaze i sve druge pelitske i kvarcno-feldspatske stene koje druguju sa više ili manje metabazita.
Idiohromatska ili sopstvena boja minerala zavisi od hemijskog sastava i strukture minerala. Najčešće idiohromatsku boju mineralu daju prelazni elementi (Fe, Cr, Ti, Mn, Cu...).
Ako posmatramo dva minerala sličnog hemijskog sastava:
Malahit (CuCO3 * Cu(OH)2) i
Azurit (2CuCO3 * Cu(OH)2)
videćemo da se jasno razlikuju po boji. U ovom slučaju direktno različita količina Cu i položaj u strukturi u ovim mineralima utiče na boju
Boja ogreba je značajna karakteristika u slučajevima kada minerali imaju istu idiohromatsku boju, ali različit ogreb.
Neki od parova minerala gde je ogreb značajna karakteristika su:
Pirit-Zlato (oba minerala imaju zlatno-žutu boju), pirit ima crn ogreb, a zlato zlatno-žut
Arsenopirit – Srebro (srebrno-bele boje), arsenopirit ima crn ogreb, a srebro srebrno-beo
Magnetit-Hromit (boja crna), ogreb magnetita crn, a ogreb hromita žuto-mrk
Grafit-Molibdenit (boja siva do crna), ogreb grafita sivo-crn, a molibdenita siv sa  maslinasto-zelenom nijansom 
bakar Bakarnocrvena Žuta
zlato Zlatnožuta
Sfalerit
- *1Fe mrka,crna
srebro Srebrnastobela Bezbojan
sumpor Žuta
Tremolit
- *Mg Zelena
malahit Zelena Bezbojan
azurit Plava zelena (smaragd)
rodohrozit Ružičasta zlatnožuta (heliodor)
halkopirit Mesinganožuta
Beril
- *Cr
- *Fe
- *Cs ružičasta (morganit)1
nikelin Bakarnocrvena bezbojan
grafit Crna
Kvarc
- *Fe purpurna (ametist)
bezbojan
crvena (rubin)
ljubičasta
mrka
Korund
- *Cr
- *Fe+Ti
- *Fe
- *Ti plava (safir)
Odgovori
#56
ejj
IZVINJAVAM SE
NISAM VIDEO POST
Ja druze stvarno nisam radio taj posao tako da bi bila laz da te sad ja ucim o tome .Ali dao nam bog svima internet pa mozes da se ucis . Alata nigde nema na tonu sto se kaze . njegov procenat se krece na grame po toni . znaci sto vise preradis vise ces naci . to je ergatski poso . puno rada ali i nagrada je adekvatna . Siguran sam da moze da se dobro zaradi od toga . naravno, ako se nadje neki bogatiji teren isplativije je . u svakom slucaju ces imati bar po 50-60e na dan rada . NIJE ZA BACITI
Odgovori
#57
Ma nisam mislio da trazim,nego me zanima tema. Vjerujem da ga ima toliko,ali mene cisto zanima tek onako da podignem adrenalin. Kazu (posto je vulkan u blizini),da se nalazilo svasta. Vulkan je odavno ugasen,ali postoje jako vidljivi tragovi lave i akivnosti. Teren je inace prepun raznih stijena i minerala. Jedna od njih se moze naci jedino ovdje i na nekom mjestu cini mi se na N. Zelandu. Imam komadic.
Hvala na odgovoru,dace mi smjernice :-)
Odgovori
#58
zdravo ispiraci  i vi koji to zelite!
pisao sam o procentima koji se mogu naci u nasim potocima i rekama. Treba reci da je zlato koje se ispere skoro 24 karatno. A sto se tice minerala i primesa zlata u njima ne bih savetovao amaterima to da rade jer je posao ogroman i skup.Objasnjavao sam da se zlato nalazi u predelima gde je  nekada bilo vulkana. Kada se nekada u tim vulkanima stvarao cep na grotlu pod velikim pritiskom se rasprsivalo i zlato svuda naokolo.Treba reci da se kroz bocne puklotine istog, pod velikim pritiskom, zlato gomilalo i od takvih rascepa su nastale sadasnje zlatne zile. Nekoliko vrste nalaza zlata postoje.Kao sto je receno ono "razbacano" koje se spira kisom.Drugo cepanjem zlatne zile koje jaka bujica odnese i trece zlatna zila.
U potocima , rekama zlato se "krece" SAMO  kada su velike poplave. UVEK zlato 'putuje " pravolinijski ' .Tako da kada trazite grumenej uzmite u obzir i to .Kako se zlato gomila i gde ga voda >ostavlja<?Posto zlato putuje pravolinijski na svakom meandru i svakoj krivini (gde dolazi do znacajnog usporavanja matice)zlato bude natalozeno....
Pozdrav nastavicu sa pisanjem ali bih voleo konkretna pitanja .Ne zelim da ovde pisem celu knjigu za pocetnike. Zato koga sta interesuje neka se javi i pita.
Odgovori
#59
(16-02-2013, 10:34 PM)mucic2 link Piše:Pozdrav Kosac, ima u jednoj knjizi opis za nekog mestanina koji je oruci sa govedima iscupao grumen tezine preko 200gr. Mozda je i To opisano  i u Kanic-evoj knjizi stvarno ne mogu da se setim znam da sam negde procitao , a i rudnik Trebuc je radio do negde 1580 pa su ga turci zatvorili, a reka ima i veoma su bogate nego smo mi lenji ;D
Zdravo mucic2
Ne nije ovo nigde opisano, ovo sam ja licno gledao svojim ocima. Blizu tog mesta se nalazi zlatna zila.Vec sam  objasnjavao kada se ona lomi i ne bih se vracao na tu temu sada. Ako zelis da radis ispiranje ili pak kopanje zlatne zile moras biti mnogo uporan  i vredan samo velikim radom i trudom se dolazi do reziltata.Pogotovu oko trazenja zlatne zile. Naravno potrebno je imati dosta znanja o mineralima i nacinu "vezivanja" zlata.
Pozdrav
Odgovori
#60
ikog kamena imapored zlata,,,ima kvarca...kako sam ja upucen.
Odgovori
« Starije Teme | Novije Teme »


Skoči na Forum:


Korisnika pregleda ovu temu: 1 Gost(a)